Police ljekarni i parafarmacija su prepune antioksida, među kojima se nije lako snaći. Posebno što postoji mnoštvo dodataka ishrani, koji prema tvrdnjama znanstvenika, ublažavaju proces starenja. U svim stanicama, snažne kemijske djelatnosti, proizvode nastanak korozivnih molekula i uzrokuju oksidantni stres. Kako zrak i sol čine da metal zahrđa, ove molekule izazivaju stanične poremećaje. Oksidantni stres je odgovoran za starenje a, ujedno, izaziva i kronična oboljenja, zatim rak, dijabetes, srčane i probleme cirkulacije, Alzheimerovu i Parkinsonovu bolest.

Ali, priroda je stvorila antiokside: beta-karoten, polifenole, selenijum, cink, krom, te vitamine A,C,E. Bilo da ih uzimamo zahvaljujući voću i povrću ili sa dodacima, a ponekad i sam organizam ublaži proces, u mladosti! Sa godinama, sve manje stvaramo antiokside a pušenje, uzimanje alkohola, nekontrolirano izlaganje sunčevim zracima, te nedostatak kretanja, ubrzavaju starenje. PRIJE 20 GODINA, ZAPOČELA JE MASOVNA PROIZVODNJA DODATAKA ISHRANE. Najprije zbog potreba za antioksidima, pomoću kojih se lakše borimo sa bolestima i vremenom! Snovi su lijepi, stvarnost-mnogo manje. Može se povjerovati da sa većom upotrebom antioksida, rješavamo sve zdravstvene probleme, ostajući mladi. Sasvim pogrešno!

Proučavanja su brojna, a zaključi različiti. Uglavnom, i liječnici i znanstvenici, što je rijetko, se slažu: "Pri prekomjernom unošenju antioksida, koje prelazi 20 ili 30 puta hranjive vrijednosti, nema nikakvih dobrobiti za zdravlje"-kategoričan je dr.Jean-Michel Lecert, iz Instituta "Pasteur". Nekolicina studija i istraživanja iz 2007 godine upozoravaju na ležeran rizik smrtnosti, što je izazvalo medijski zemljotres, na Starom kontinentu. Međutim, manje količine antioksida, samo kod osoba kojima su neophodni, prema zadnjim proučavanjima, smanjuju smrtnost uzrokovanu zloćudnim tumorima. Najvažnije da liječnik ili specijalist, odluci o načinima i količinama upotrebe antioksida".

Medicinski kokteli

Dodaci ishrani već dugo koloniziraju ljekarne. Ima ih za kožu, kosu, vid, nokte, sunčanje, prirodnu obranu... Radi približnog snalaženja među svim tim preparatima, ustanovljeni su "kokteli" što mogu zaštiti, najosjetljivije organe. Tako se, navodno, koža najbolje održava unošenjem razumljivih količina vitamina C i silicija, koji proizvodi kolagen. Polifenoli su u grožđu a neophodni su i cink, te magnezij. Vlasi postaju dopadljivije i ne opadaju, ako se uzimaju antioksidi koji sadrže cink i E vitamin. Vid se čuva upotrebom ekstrakta borovnice i vitamina C, pa E. Protok krvi poboljšavaju magnezij i sicilij. Prvi otklanja i umor, isto kao i vitamin C. Pri pripremama za sunčanje, znači 15 dana prije odmora, najefikasniji je beta-karoten i vitamin E. Odnedavno, ljekarnici primjećuju veliku potražnju za zelenim čajem, pa ekstrektima grožđa. Dr Jean Luc Morel, morfolog čiji su znanstveni radovi o starenju poznati u svijetu, ističe:

"Dodaci ishrani nisu bazni pa se preporučuju u, općoj borbi, protiv negativnih pojava starenja. Standardizirani su, znači prirodni i sadrže voćne antiokside i ostale hranjive aktive. Pomješanost je značajna. Primjera radi: vitamin C dobiven iz trešnji, znatno je kvalitetniji od sintetičog /acide ascorbique/. Stručnjaci i liječnici, aktualno, raspolažu mnoštvom sredstava i načina nadoknade nedostatka antioksida. Cjelokupni, klinički pregledi vida, cirkulacije, organa za varenje, provjera higijene življenja koja uključuje pušenje, uzimanje alkohola, nasljedne bolesti, zatim detaljna ispitivanja o načinu ishrane, dovoljni su za ustanovljenje normalnih ili nenormalnih manifestacija starenja. Ujedno, otkrivaju i nedostatak minerala, oligoelemenata i vitamina. Često se ovim pretragama, dodaje i balans krvne slike, kojim se danas, otkrivaju skoro sve bolesti i anomalije. Pojedini laboratoriji predlažu detaljnije analize, često osporavane. Ustanovljeno je 12 parametara, posebnog prisustva staničnih antioksidnih djelatnika, barbarskih imena : gluhothion peroxydase, superoxsyde disimustase ili enzim Q10. Nepoznati i neproučeni, nemaju referenci, pa laboratoriji stvaraju vlastite, prema panelu oko 100 zdravih osoba. Nikako nije u pitanju čudotvorni test, niti neophodan. Njegov značaj za pacijente, nije još dokazan. Mnoštvo znanstvenika i liječnika sumnjaju u "normu", ne vrijednovanu na državnom nivou".

Po tvrdnjama nutricionista, moderna ishrana nije raznolika, pošto većina osoba jede ono što voli a ne što im je neophodno. Toj okolnosti se pridodaju zagađenost i stres, te nije ni čudno što nam nedostaju antioksidi. Umjesto prirodnim putem, uzimamo ih sa polica ljekarni. Znanstvenici opominju kako
je prije 50 ili 30 godina, nedostatak joda i flora, uzrokovao kretenizam, lošu kvalitetu zuba ili bolesti tiroidne žlijezde. Iščezle su zahvaljujući drugačijoj ishrani ali se i, danas, susreću slični problemi nedostatka vitamina C ili E, magnezija, cinka, selena. Rješenje je u uzimanju dovoljnih količina voća i povrća, čije je pripremanje usprkos modernim načinima kuhanja, dugovremeno i ne prilagođeno načinu postojanja, mnogih pacijenata.

Liječnici naglašavaju kako pušači moraju paziti više od ostalih, kada se odluče na terapiju dodataka ishrane. Obavezno im je uzimanje beta-karotena,
pošto kod njih antioksidi, lako izazovu rak pluća! Najzanimljivije je da se svi slažu kako ova sredstva nemaju ni biološkog, niti dokazanog, terapeutskog efekta. Znači nisu u grupi "stricto sensu" ljekova. Zanimljivo je da ih svi preporušuju. Radi bolje, međunarodne, trgovine?

Džana Mujadžić